Logo
search

category Istorija

Ko su sovjetski generali čija imena nose beogradske ulice

Ko su sovjetski generali čija imena nose beogradske ulice

  • Share icons Podeli vest
  • Share icons Kopiraj link

Ulice Beograda danas nose imena sovjetskih generala i maršala koji su odigrali važnu ulogu u oslobođenju grada tokom Drugog svetskog rata. U jesen 1944. godine jedinice Crvene armije, zajedno sa borcima Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, izvele su uspešnu Beogradsku operaciju protiv nacističkog okupatora, oslobađajući glavni grad Jugoslavije.

Među sovjetskim komandantima koji su imali ključnu ulogu u ovoj operaciji bili su maršal Fjodor Ivanovič Tolbuhin, general Vladimir Ivanovič Ždanov i maršal Sergej Semjonovič Birjuzov. Dvojica njih — Ždanov i Birjuzov — tragično su izgubili život u avionskoj nesreći kod Beograda 1964. godine, dok su dolazili na proslavu godišnjice oslobođenja grada.

Fjodor Ivanovič Tolbuhin

Maršal Fjodor Ivanovič Tolbuhin rođen je 16. juna 1894. godine u selu Androniki u Ruskoj imperiji, u seljačkoj porodici. Tokom Prvog svetskog rata služio je u carskoj vojsci, a nakon Oktobarske revolucije pridružio se Crvenoj armiji i aktivno učestvovao u Građanskom ratu.

Između dva rata usavršavao se na vojnim akademijama i postepeno napredovao kroz vojne činove, dostigavši čin general-majora do 1940. godine.

U Drugom svetskom ratu komandovao je 57. armijom tokom Staljingradske bitke, a kasnije i 3. Ukrajinskim frontom, vodeći oslobađanje Rumunije, Bugarske, Jugoslavije, Mađarske i Austrije. Tokom Beogradske operacije njegove jedinice igrale su ključnu ulogu u oslobođenju grada.

Posle rata bio je komandant sovjetskih snaga u Rumuniji i Bugarskoj. Preminuo je 1949. godine. Posthumno je 1965. godine proglašen Herojem Sovjetskog Saveza.

Vladimir Ivanovič Ždanov

General Vladimir Ždanov rođen je 16. aprila 1902. godine u Kijevu. Nakon školovanja, radio je u elektrani pre nego što je mobilisan u Crvenu armiju. U vojsci je nastavio svoje usavršavanje na više vojnih akademija, uključujući čuvenu Vojnu akademiju M. V. Frunze.

Tokom Drugog svetskog rata komandovao je 4. gardijskim mehanizovanim korpusom, koji se istakao u važnim operacijama poput Staljingradske i Jaško-Kišinjevske operacije. Tokom oslobađanja Beograda, blisko je sarađivao sa jedinicama NOVJ i odlučio da ne koristi tešku artiljeriju kako bi zaštitio grad od dodatnog uništenja.

Za svoje zasluge proglašen je Herojem Sovjetskog Saveza i Narodnim herojem Jugoslavije. Poginuo je u avionskoj nesreći kod Beograda 1964. godine i sahranjen je na Novodevičanskom groblju u Moskvi.

Sergej Semjonovič Birjuzov

Maršal Sergej Birjuzov rođen je 18. avgusta 1905. godine u Skopinu, Rjazanske gubernije. Od malena je osetio težinu radničkog života, ostavši rano bez roditelja. U Crvenoj armiji služio je od 1922. godine, brzo napredujući zahvaljujući svojoj predanosti i sposobnostima.

Tokom Drugog svetskog rata imao je visoke komandne funkcije na nekoliko frontova i komandovao je 37. armijom. Istakao se u oslobađanju Donbasa, Krima, Moldavije i Jugoslavije, tokom čega je bio više puta ranjen.

Nakon rata zauzimao je visoke vojne položaje, uključujući funkciju načelnika Generalštaba sovjetskih oružanih snaga. Autor je nekoliko vojnih memoara i stručnih radova.

Poput Ždanova, poginuo je 1964. godine u avionskoj nesreći kod Beograda, dolazeći na godišnjicu oslobođenja grada. Dobio je najviša sovjetska i jugoslovenska odlikovanja, uključujući titule Heroja Sovjetskog Saveza i Narodnog heroja Jugoslavije. Njegovo ime danas nosi jedna od ulica u Beogradu.